Srčani udar
Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u cijelome svijetu. Prema statističkim podacima svaki drugi građanin u Hrvatskoj umire zbog posljedica bolesti srca i krvnih žila. Najvažniji rizični čimbenici za razvoj bolesti srca su pušenje, povišene masnoće u krvi, hipertenzija, dijabetes te nedovoljna fizička aktivnost.
Srčani udar (infarkt miokarda) – uzroci, prevencija i liječenje
Srčane bolesti su, uz tumore i bolesti pluća, najčešće smrtonosne bolesti današnjice. U razvijenim zemljama, broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti je iznimno visok, unatoč velikoj educiranosti o posljedicama nezdravog načina života.
Bolesti srca
Najčešći uzrok smrti u svijetu je ishemijska bolest srca, odnosno stanje karakterizirano smanjenjem protoka krvi kroz srčane krvne žile, najčešće zbog ateroskleroze, čime se smanjuje opskrba srca kisikom i hranjivim tvarima te oštećenja srčanog mišića, a samim time i funkcije srca.
Infarkt miokarda
Srčani udar ili infarkt miokarda je oštećenje i odumiranje (infarkt) stanica srčanog mišića (miokard) koje nastaje zbog smanjenja, odnosno potpunog prekida dotoka krvi u srčani mišić. Kao glavni uzrok infarkta miokarda navodi se ateroskleroza arterija koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima.
Uzroci srčanog udara
Srčani udar nastaje kao posljedica začepljenja jedne ili više arterija koje opskrbljuju srce kisikom. S vremenom, koronarne se arterije kod nekih osoba sužavaju zbog nakupljanja raznih tvari, kao što je kolesterol. Te se nakupine u arterijama nazivaju – ateroskleroza. Kada se arterije sužavaju zbog ateroskleroze, to se stanje naziva bolest koronarnih arterija te je ona glavni uzrok većine infarkta.
Drugi uzrok srčanog udara je grč koronarne arterije, koji u potpunosti sprječava dotok krvi do srčanog mišića.
Vrlo rijetki uzročnici srčanog udara uključuju sva stanja u kojima postoji veliki nesrazmjer između potrošnje i opskrbe tkiva kisikom, kao što je hipertireoza, izrazito nizak krvni tlak i tumori.
Trećina svih smrti u svijetu uzrokovane su kardiovaskularnim bolestima, dok u Europi statistika pokazuje da su odgovorne za njih više od 50%. Bolest je češća kod muškaraca, dok se kod žena javlja trostruko češće nakon menopauze, zbog smanjenog utjecaja estrogena.
Rizični čimbenici
Veći rizik za razvoj srčanih oboljenja imaju osobe:
- muškog spola
- starije od 50 godina
- pušači
- sa šećernom bolesti
- s povišenim krvnim tlakom
- koje su izložene kroničnom stresu
- koje su pretile te imaju loše prehrambene navike
- sa smanjenom fizičkom aktivnošću
Na sve navedene čimbenike možemo preventivno djelovati, osim na spol, dob te obiteljsku anamnezu.
Prevencija bolesti srca
Nikada nije kasno za poduzimanje koraka za sprečavanje srčanog udara. Nekoliko načina kako spriječiti srčani udar:
Lijekovi
Uzimanje lijekova može smanjiti rizik od naknadnog srčanog udara i pomoći vašoj oštećenoj srčanoj funkciji.
Promjena načina života
Održavanje normalne tjelesne težine zdravom prehranom, prestanak pušenja, redovito vježbanje, kontroliranje stresa i kontrola uvjeta koji mogu dovesti do srčanog udara (visok krvni tlak, visok kolesterol i dijabetes).
Liječenje
U liječenju bolesti srca koriste se mnogi lijekovi, kao što su: lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, lijekovi za regulaciju masnoća u krvi, diuretici, acetilsalicilna kiselina (Andol), antiaritmici itd. U nekim slučajevima je, uz lijekove, potrebna i invazivna terapija, koja uključuje ugradnju stenta u srčane krvne žile te kardiokirurške zahvate kao što je ugradnja bypassa i pacemakera.
Dodatni savjeti
Redovita tjelesna aktivnost jača srčani mišić te doprinosi regulaciji i smanjenju krvnog tlaka uz jačanje cjelokupnog organizma.
Prekomjerna konzumacija soli povećava krvni tlak, uzrokuje nakupljanje viška tekućine, sužavajući krvne žile. Takvo stanje dovodi do začepljenja krvnih žila te infarkta. Bijeli se šećer u našem tijelu skladišti u obliku masti, koja se zatim taloži na stijenkama krvnih žila, čineći ih neprohodnima.
Pušenje te konzumacija alkohola pogoduju povećanju krvnog tlaka. Prestanak pušenja te ograničavanje konzumacije alkohola na jednu čašu crnog vina nakon ručka, imat će pozitivan učinak na zdravlje krvnih žila.
Smanjite konzumaciju ili u potpunosti izbacite bijelo brašno, masnoću životinjskog podrijetla te povećajte unos plave masne ribe, koje obiluju bogatim omega 3 masnim kiselinama. U svakodnevnu prehranu uvrstite i maslinovo ulje, uključite redovitu tjelovježbu, naročito kardio vježbe, poput brzog hodanja ili trčanja na svježem zraku.
Prevenirajte bolesti srca i krvnih žila redovitim pregledima! Provodimo pretrage za rano otkrivanje komplikacija sa srcem i krvnim žilama.
Izvod iz cjenika:
Specijalitički pregled kardiologa | 75.00 € |
Kontrolni specijalistički pregled | 60.00 € |
UZV srca + EKG | 95.00 € |
Pregled + EKG | 95.00 € |
Konzultacije | 60.00 € |
Kompletan kardiološki pregled | 135.00 € |
Holter EKG-a | 75.00 € |
Holter RR | 60.00 € |
Ergometrija | 95.00 € |
MR srca | 510.00 € |