CT koronarografija
Bolesti srca su vodeći zdravstveni problem u svijetu. Postotak kardiovaskularnih bolesti u ukupnoj smrtnosti našeg stanovništva iznosi čak više od 50%. Do 55 godine života infarkta miokarda 5-6 puta češći u muškaraca, a do dobi od 75 godina ta se razlika smanjuje na 2,5 puta.
Što je CT koronarografija?
CT koronografija je izvrsna neinvazivna metoda za rano otkrivanje koronarne bolesti tj. pomaže utvrditi da li je nakupina plaka suzila koronarne arterije (krvne žile koje opskrbljuju srce). Ovom metodom omogućuje se određivanje anatomskog položaja arterija, prisutnosti kalcifikacija, lokalizacije i stupnja okluzije u stentovima i graftovima. U usporedbi s konvencionalnom koronagrafijom, ona je neinvazivna i prihvatljiva za pacijente bez komplikacija.
Kada se koristi CT koronarografija?
CT koronarografija se koristi za procjenu morfologija krvnih žila, za abnormalnu anatomiju koronarnih arterija, za nizak ili srednji rizik za obolijevanje od koronarne bolesti arterija (uključujući bolesnike koji imaju bol u prsima, nejasne laboratorijske nalaze ili EKG rezultate), atipičnu bol u prsima, bol u prsima, loši rezultati stres testa, nejasni ili neuvjerljivi rezultati stres testova, novonastale srčane promjene sa smanjenim radom srca i niskim ili srednjim rizikom za obolijevanje od bolesti koronarnih arterija, procjena koronarnih arterija tj bypass graftova.
Što možete očekivati tijekom pregleda CT koronarografije?
Radiološki tehnolog će postaviti elektrode koje su povezane na monitor elektrokardiografa (EKG), koji pokazuje električnu aktivnost vašeg srca tijekom ispitivanja. Također će biti postavljen intravenski (IV) put u venu na vašoj ruci kako bi primijenilo kontrastno sredstvo tijekom postupka (možda će biti i primjenjeni lijekovi kako bi se usporio rad srca te kako bi se poboljšala kvaliteta slike).
Dok ležite na stolu za skeniranje od vas će se tražiti da dignete ruke iznad glave za vrijeme skeniranje kako bi se poboljšala kvalitete slike. Kvalitete slike može ličiti na zamagljivanje viđenog na fotografiji snimljenog predmeta.
Također će se tražiti da zadržite dah tijekom skeniranja jer kretnje prilikom skeniranja ( disanje i pokreti tijela) dovode do artefakata na slikama. Ovaj gubitak kvalitete slike može biti presudan za krivu dijagnostičku interpretaciju (obavijestite osoblje ako imate problema sa zadržavanjem daha na 5 do 15 sekundi).
I naravno, ne zaboravite se naručiti na preglede!